Ponekad se probudim noću , probudi me buka s ulice ispod mog prozora ,nekad me probude noćne more , nekad potreba da odem do frižidera i bacim pogled 😛 ,nekad moj pas .
Ali nekad, u rijetkim trenutcima probudi me nevjerovatna tišina . Ja je ovako vidim ne znam za vas , ona je djevojka sa tamnim tužnim pogledom kao da želi nešto da mi kaže ali ne može , ( ne zna kako ) . Polako nepozvana uđe u moje najljepše snove , vrijeme samo za mene i Njega ( o Njemu više neki drugi put ) , i nepristojno ih prekine kad su najslađi . Neumjesno uzurpira dio mene koji živi u svijetu mašte i onda samo šuti ,( da i tišina može da bude glasna koliko god to zvučalo apsurdno ) a ja osluškujem .
Čekam je , da se pojavi u punom sjaju , i objasni mi zašto to radi uvijek finim snovima , zašto tako lako ne otjera one loše . I koliko god se trudila da čujem neki znak ili shvatim poentu svega ( samo se još više bacim u razmišljanje i upalim u pogon sve klikere ) ništa se ne dogodi . Kao loša saputnica nikad nije tu kad treba i pojavi se samo kad želi .
Sve to traje kratko 10-20 minuta i onda se ponovo vratim da spavam ali nakon te velike tišine ja nikad ne sanjam ( bar da sam svjesna toga ) . Jednostavno zaspim i probudim se , i nastavljam kao da se ništa nije dogodilo .
Nekad se zapitam je li ta tišina neki znak , neko upozorenje na moju ” ukletu ” sreću . Možda samo mala napomena prošlosti da ja ne mogu biti toliko sretna ni u snovima . Ili samo blaga opomena budućnosti da se ne nedam previše jer što nam je više stalo do nekoga ili nečega to nas više boli kraj ili neuspjeh. Nekad opet kako sam blesava i samo imam previše slobodnog vremena za razmišljanje .
Ipak ne znajući to , počela sam se radovati tim tišinama jer za vrijeme mojih najvećih tišina nastaju moje ” najrazboritije ” riječi ( nekad me plaši i ova radost ) .
Tišina je vremenom postala moj saputnica u vječnoj borbi dobra i zla , mojoj težnji ka sreći ( o Sreći i pojmu sreće kasnije ) . Tu je uz mene gleda me preko ramena i kao da mi onim svojim dubokim pogledom govori : ” Pripremi se najljepši trenutci samnom tek dolaze … ” A ja ih s nestrpljenjem iščekujem .
Samo je moram zamoliti da mi ne dira snove o Njemu ( jer sam u njima sretna ) , neka uzme one kad sam super heroj poklanjam joj ih lahko je danas biti i super i heroj teško je naći nekog da nas razumije …